Dobrodošli na naš forum! Da biste mogli da pratite sve sadržaje potrebno je da se registrujete. Ugodan boravak!
Dobrodošli na naš forum! Da biste mogli da pratite sve sadržaje potrebno je da se registrujete. Ugodan boravak!
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.


 
PrijemPrijem  PortalPortal  Latest imagesLatest images  TražiTraži  Registruj seRegistruj se  PristupiPristupi  
Kad zavolis zivot, prihvatis ga onakvim kakav on uistinu jeste, prigrlis ga kao najrodjenijeg, pozelis nekada da mu se, onako blisko obratis i kazes:"Moj zivote, dobro vece. "

 

 Borba za žensko pero

Ići dole 
AutorPoruka
Gost
Gost




Borba za žensko pero Empty
PočaljiNaslov: Borba za žensko pero   Borba za žensko pero EmptyPet Dec 23, 2011 11:31 am

Iako su vekovima u književnosti vladali muškarci, otkrivamo vam imena žena koje su promenile tok svetske literature

Borba za žensko pero Bronte
Šarlota Bronte

Istorijski gledano, kroz različite kulturne epohe, počev od antičkog perioda pa sve do modernog doba, ostala su zabeležena kao deo svetskog kulturnog nasleđa imena velikih književnika.

U vreme takozvanog zlatnog doba grčke kulture slavu su svojim literarnim stvaralaštvom, između ostalih, stekli Homer kao pesnik, Eshil, Sofokle i Euripid kao dramski pisci. Među ovim zvučnim imenima stidljivo pokušava da se probije i jedna žena – Safo. Ali nekako se čini da, kada je reč o slavnim piscima ovog kulturnog perioda, ime ove pesnikinje se zaboravlja i ona ostaje da živi samo u imenicima klasične starine i raznim drugim udžbenicima. Kao da se njeno stvaralaštvo, čiju su nesumnjivu vrednost potvrdili književni stručnjaci i kritičari, marginalizuje, pa njenog imena nema ni u poznatoj Larusovoj enciklopediji.

Od 600. godine pre nove ere, kada je Safo rođena, pa sve do sredine devetnaestog veka gotovo da nema ni jedne poznate književnice u svetu ove umetnosti. Proteklo je srednjovekovno stvaralaštvo, renesansa, barok, klasicizam, a ni jedna žena-pisac nije uspela da skrene pažnju na sebe, niti je uspela da izađe iz senke muške polovine čovečanstva, koja je potpisivala najpoznatija dela svetske književnosti. Literarno stvaralaštvo žena najčešće je ostajalo zabeleženo u intimnim dnevnicima.

Međutim, devetnaesti vek afirmisaće nekolicinu svetski poznatih imena na polju literarnog stvaralaštva, koja, svakako, neće deliti književnu sudbinu svoje prethodnice Safo, ali hoće onu koja se tiče predrasuda o ženama-piscima. Književnice koje su obeležile 19. i prvu polovinu 20. veka pojavile su se, pre svega, na engleskom, ruskom i francuskom govornom području, dakle tamo gde je kulturni razvoj išao bržim tokom. Odnos prema „nežnijem” polu u ovim zemljama bio je liberalniji, stege crkvenih kanona polako su popuštale i žene su započele borbu za svoja prava, među kojima je i pravo na umetnost kao profesiju u kojoj treba da dobiju mesto koje im pripada.

Kako bi izbegle predrasude o ženama-autorima, tri sestre Bronte (Šarlota, Emili i Ana) objavljuju 1846. godine zajedničku knjigu poezije pod pseudonimom. Takođe, Šarlota nastavlja i svoj samostalni rad pod pseudonimom Kurer Bel, što je dovelo do spekulacija o tome da li je Kurer muško ili žensko ime. Tek posle uspeha romana „Džejn Ejr” Šarlota otkriva svoj pravi identitet.

Takođe, u prvoj polovini 19. veka, u francuskim književnim krugovima pojavljuje se ime Žorž Sand. Reč je, takođe, o pseudonimu koji je do kraja svog stvaralaštva upotrebljavala književnica Armanda Aurora Lusil Dupi. Izuzetno cenjena u svoje vreme, ona je polako utirala put potonjim francuskim spisateljicama. Kritikovana je zbog svog slobodnog ponašanja i brojnih veza, ali nije bilo zamerki na njen književni rad.

Za to vreme, na novom kontinentu, porodica i prijatelji Emili Dikinson, tek nakon tragične smrti pesnikinje, počinju da objavljuju njenu poeziju. Iako je slala izdavačima svoje stihove, za života su joj objavljene svega dve pesme, i to bez potpisa. Danas se ubraja u najznačajnije i najčitanije američke autore (muškarce i žene).

Borba za žensko pero Vidzinija%20vulf
Virdžinija Vulf
Možda najvatreniji pobornik prava umetnica jeste Virdžinija Vulf, jedna od predstavnica savremenog romana i osnivač feminističke književne kritike. U svojim esejima Virdžinija je naglašavala viševekovnu zapostavljenost žena i njihovu nemogućnost da se dokažu u umetničko-kreativnim procesima. Prema njenom mišljenju, pravi umetnik nadrasta pol, dok je umetnost sama po sebi androgina. Nakon Drugog svetskog rata, njena dela bila su osporavana, da bi se sedamdesetih godina njihova vrednost ponovo potvrdila. Virdžinija Vulf danas se ubraja u najznačajnije savremene pisce, „rame uz rame” sa Hemingvejem i Pasternakom.


Borba za žensko pero Ana%20Ahmatova
Ana Ahmatova
U Rusiji su žene-pisci bile prinuđene da se svom snagom bore za svoja prava. Ana Ahmatova i Marina Cvetajeva važe za velike svetske pesnikinje, a u vreme Staljinove vladavine bile su marginalizovane, a njihov rad osporavan. Ipak, kvalitet književnih dela koja su ostavile za sobom uspeo je da preživi jednu od najstrašnijih tortura u modernoj istoriji.
Upravo zbog toga mnogi teoretičari književnosti i književni kritičari smatraju da navedenim autorkama, koje su utirale put savremenim tendencijama (ne)ravnopravnosti polova, treba odati veliko priznanje. Potreban je ne samo redak talenat, već i velika hrabrost da se u jednom takvom pozivu, kojim od davnina dominiraju muškarci, pojavi ime jedne žene.


Dragana Krstić
Nazad na vrh Ići dole
 
Borba za žensko pero
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: PISANA REČ :: KNJIŽEVNOST-
Skoči na: